Noć knjige

plakat_sis_m2015
Gimnazija Metković i ove godine 23. travnja 2015. obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava. Budući da se 22. travnja obilježava Dan hrvatske knjige, ti se značajni datumi povezuju u manifestaciju Noć knjige, sa svrhom promicanja knjige, kulture čitanja, autora i izdavaštva.
Pripremili smo raznovrstan i zanimljiv program:

18:00 – 19:00 Happy hour povrat knjiga uz oprost zakasnine
19:00 Predstavljanje knjige „Nacrtna geometrija u IPAQ Peta projektu”-
prof. Ljiljana Jeličić
Predstavljanje projekta „Obilježja doline Neretve” – prof. Marija Volarević
19.30 „Poetry i Märchen”; Aktiv stranoga jezika
20.00 Kviz – „Brzi i načitani”

U sklopu projekta Škole za Afriku tijekom manifestacije prikupljat će se prilozi za djecu 13 najugroženijih afričkih zemalja.

Fizika danas

Fizika danas

Dana 10. travnja učenici od prvog do trećeg razreda opće i prirodoslovno-matematičke gimnazije pod vodstvom profesorica Ane Bebić, Ane Dragović i Angele Ćelić sudjelovali su na događaju otvorenih vrata Fizičkog odsjeka Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu pod nazivom ”Fizika danas”. Bilo je to punih šest sati zanimljivih pokusa, radionica i popularno – znanstvenih predavanja. Uvod u ovaj događaj bilo je predavanje o otkrićima koja su promijenila svijet, kao što su otkrića Faradaya, Tesle, Einsteina i mnogih drugih velikih znanstvenika. Mnogima od nas to se jako svidjelo pa smo odlučili sudjelovati i na drugim predavanjima od kojih je najveći interes izazvalo ono o crnim rupama te antimateriji. Imali smo sreću da smo odmah zauzeli mjesta jer se predavaonica napunila brzinom svjetlosti. Profesori na fakultetu i drugi stručnjaci bili su ugodno iznenađeni pitanjima koja smo postavljali te su na njih odgovarali sa zadovoljstvom. Neki od nas su se odvažili u hodanju po vodi, točnije tekućini koja se naziva ”nenewtonovska tekućina”. Sudjelovali smo u raznim eksperimentima kao što su izrađivanje baterije pomoću limunova i naranača, mjerenja napona pomoću jabuke i banane, izrađivanju strujnih krugova, zatim smo povlačili stolnjak tako da se čaše ne razbiju itd. Dosta smo vremena proveli na radionici visokog napona gdje kada diramo kuglu rukama neko vrijeme, podigne nam se kosa i naše tijelo postaje naelektrizirano. Kada bismo dotaknuli neku osobu pored nas, ona bi osjetila kratki udar. Imali smo prilike i zasvirati teremin, instrument nama poznat iz serije ”Teorija velikog praska”, koji proizvodi zvuk kada približavamo odnosno udaljujemo ruku od njega. Bili smo fascinirani time što možemo vidjeti prave fizičke laboratorije za magnetska mjerenja, supravodiče, mikrovalove i elementarne čestice. Također smo doznali da nam ne treba tri dana da bismo zamrznuli recimo bananu već je stavimo u tekući dušik gdje se u sekundi pretvara u nešto tvrdo poput kamena. Sve ove interaktivne radionice vodili su studenti fizike PMF – a koji su sve pokuse potkrjepljivali znanstvenim činjenicama. S nekima od njih smo dugo razgovarali o fizici, iznosili vlastita mišljenja, a na kraju se s nekima i sprijateljili. Čvrsto se nadamo da ćemo i iduće godine sudjelovati u ovoj zanimljivoj manifestaciji.
Dora Jakišić 2.c

27

Fizika danas – galerija slika

HUMANITARNA AKCIJA

MOLE SE PROFESORI I UČENICI DA SUDJELUJU U HUMANITARNOJ AKCIJI PRIKUPLJANJA NAMIRNICA ZA POTREBITE CARITASA ŽUPE SV. ILIJE U METKOVIĆU.
NAMIRNICE SE PRIKUPLJAJU U PROSTORIJAMA KNJIŽNICE 26.3.(ČETVRTAK) I 27.3.(PETAK).

VIJEĆE UČENIKA GIMNAZIJE METKOVIĆ

OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKOGA JEZIKA TE 150. OBLJETNICE ROĐENJA SILVIJA STRAHIMIRA KRANJČEVIĆA U GIMNAZIJI METKOVIĆ

U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka, obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Tom  su prigodom učenici zajedno sa svojim profesoricama pripremili predivan prigodni pano s jezičnim savjetima.

20150318_121927

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. godine. Deklaracijom se nastojao dokinuti jezični unitarizam u jugoslavenskoj federaciji kojim bi srpski jezik, pod srpskohrvatskim imenom, postao jedinstvenim državnim jezikom, propisanim jedinstvenim pravopisom i nazivljem. Tekst Deklaracije napisali su Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić, okupljeni u povjerenstvu Upravnoga odbora Matice hrvatske koji je istaknuo da je “…potrebno osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu, te da službenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u kojoj djeluju” .

Nadalje, učenici su obilježili i 150. obljetnicu rođenja velikoga hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. Silvije Strahimir Kranjčević, rođen 17. veljače 1865. u Senju, najznačajniji je pjesnik realizma u Hrvatskoj. U rodnom Senju počeo je školovanje, a kako je htio postati svećenik, 1883. odlazi na teološki studij u Rim. Od toga ubrzo odustaje, napušta Italiju i vraća se u Zagreb gdje upisuje tečaj i nakon godinu dana postaje učitelj.

20150318_122004

Kranjčevićev početak pisanja poezije obilježile su uglavnom domoljubne pjesme i pjesme ljubavne tematike, da bi – kako je sazrijevao i kao čovjek i kao pjesnik – sve više prelazio na područje humanizma i kozmičkih vizionarskih trenutaka.

Prvu zbirku pjesama „Bugarkinje“ objavljuje 1884., gdje kroz istančanu, ali i naglašenu poetičnost potvrđuje svoje pravaško i hrvatsko političko uvjerenje. Kranjčević se, naime, nije samo deklarirao kao Hrvat i domoljub, on je to zaista bio i u njegovim se pjesmama osjeća tuga zbog ispaćene Hrvatske i njezinoga zarobljenoga, degradiranog naroda pod tuđinskom vlašću. Godine 1895. počinje uređivati „Nadu“, časopis u kojemu su pisali mnogi ugledni književnici, a 1898. objavljuje i svoju drugu zbirku jednostavno nazvanu „Izabrane pjesme“. U razdoblju od 1902. do 1908. izdao je još dvije zbirke: „Trzaji“ i „Pjesme“, dok su „Pjesnička proza“ i „Izabrana djela“ objavljena nakon njegove smrti u Sarajevu, 29. listopada 1908.

Iako se o Kranjčeviću govori ponajprije kao o realistu, on je ujedno i jedan od najvećih romantičarskih pjesnika, buntovnog mentaliteta i umjetničkog osjećaja. Njegov romantizam obilježen je britkim ironičnim prizvukom od kojega nikada nije bježao i kojim se uvijek koristio u svojoj poeziji, a njegovo stvaralaštvo otvorilo je put graditeljima suvremene hrvatske poezije i modernizma.